Dan ljudskih prava 1999.

10. decembar 1999.

Nemamo zašto da slavimo – vreme je da razmislimo i sprečimo da se u našem društvu potuno zaborave prava i slobode! Povodom 10. decembra Beogradski centar za ljudska prava podseća na nedavno usvojenu Deklaraciju Ujedinjenih nacija o zaštiti branilaca ljudskih prava i na neke od njenih članova.

Član 1.

Svako ima pravo da, pojedinačno i u zajednici s drugima, unapređuje i teži zaštiti i ostvarivanju ljudskih prava i osnovnih sloboda na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Član 2.

Svaka država ima osnovnu odgovornost i dužnost da štiti, unapređuje i primenjuje sva ljudska prava i osnovne slobode, između ostalog, putem usvajanja svih neophodnih mera za stvaranje svih potrebnih uslova u socijalnim, ekonomskim, političkim i ostalim oblastima, kao i pravnih garancija neophodnih da sva lica u njenoj nadležnosti, pojedinačno i u zajednici s drugima, budu u mogućnosti da u praksi uživaju sva ta prava i slobode.

Svaka država treba da usvoji sve neophodne zakonske, administrativne i ostale mere koje će osigurati da se prava i slobode pomenuti u ovoj Deklaraciji uspešno zajemče.

Član 3.

Domaće pravo usklađeno s Poveljom Ujedinjenih nacija i drugim međunarodnim obavezama države u oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda predstavlja pravni okvir u okviru koga ljudska prava i osnovne slobode treba da se primenjuju i uživaju i da se sprovode sve aktivnosti, pomenute u ovoj Deklaraciji, vezane za unapređenje, zaštitu i uspešno ostvarivanje ovih prava i sloboda.

Član 5.

Svako ima pravo da, radi unapređenja i zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, pojedinačno i u zajednici s drugima, na nacionalnom i međunarodnom nivou:

(a) sastaje se ili mirno okuplja;

(b) osniva nevladine organizacije, udruženja ili grupe, pristupa im i učestvuje u njihovom radu;

(c) komunicira s nevladinim ili međudržavnim organizacijama.

Član 6.

Svako ima pravo, pojedinačno i u zajednici s drugima:

(a)  da zna, traži, saznaje, prima i poseduje informacije o svim ljudskim pravima i osnovnim slobodama, uključujući i to da ima pristup informacijama o tome kako se ova prava i slobode primenjuju u domaćim zakonodavnim, pravnim ili administrativnim porecima;

(b) da, u skladu s instrumentima o ljudskim pravima i ostalim relevantnim međunarodnim instrumentima, slobodno objavljuje, prenosi i širi drugima stavove, informacije i saznanja o svim ljudskim pravima i osnovnim slobodama;

(c)  da proučava, raspravlja, obrazuje i poseduje mišljenja o poštovanju, u pravu i praksi, svih ljudskih prava i osnovnih sloboda i da na ovaj ili drugi odgovarajući način, privlači pažnju javnosti na njih.

Član 7.

Svako ima pravo, pojedinačno i u zajednici s drugima, da razvija nove ideje i načela u okviru ljudskih prava, da raspravlja o njima i da zagovara njihovo prihvatanje.

Član 8.

1. Svako ima pravo, pojedinačno i u zajednici s drugima, na stvarni pristup, bez diskriminacije, učešću u vladi svoje zemlje i upravljanju javnim poslovima.

2. Ovo uključuje, između ostalog, pravo, pojedinačno i u zajednici s drugima, na kritiku vladinih tela, ustanova i organizacija koje se bave javnim poslovima i predlaganje unapeđivanja njihovog delovanja, kao i na ukazivanje na bilo koji vid njihovog delovanja koji može da ograniči ili ugrozi unapređenje, zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Član 10.

Niko neće učestvovati, činjenjem ili nečinjenjem, u kršenju ljudskih prava i osnovnih sloboda i niko neće biti izložen kazni ili bilo kakvoj nepovoljnoj meri usled svog odbijanja da učestvuje u takvom kršenju.

Član 11.

Svako ima pravo, pojedinačno ili u zajednici s drugima, da se bavi svojim zanimanjem ili profesijom u skladu sa zakonom. Svako ko je u okviru svoje profesije u prilici da povredi ljudsko dostojanstvo, ljudska prava i osnovne slobode, dužan je da poštuje ova prava i slobode i deluje u skladu s odnosnim domaćim i međunarodnim standardima profesionalne etike.

Član 15.

Država je odgovorna za stvaranje i unapređenje uslova za nastavu o ljudskim pravima i osnovnim slobodama na svim stupnjevima obrazovanja, kao i da osigura da svi odgovorni za obrazovanje advokata, službenika izvršnih organa, pripadnika vojske i javnih službenika, u svoje obrazovne programe uključe odgovarajuće elemente obrazovanja o ljudskim pravima.

Neće biti ljudskih prava u ovoj zemlji dok svaki građanin ne bude znao da ima prava i koja su ta prava. Još je važnije da svako poštuje i štiti prava i slobode drugih ljudi. Ako čuvamo samo sebe i mislimo da nas niko neće ugroziti dok smo poslušni i ravnodušni, biće kasno kada i sami dođemo na red. Braneći prava i slobode drugih borimo se i za sopstvena prava i slobode.

Beogradski centar za ljudska prava

Aktuelna izdanja centra

Sva izdanja

Posebna izdanja

Podjednako važni – program za rad sa mladima na temama društvenih (ne)jednakosti

Autori: Branka Bajić Jovanov, Demir Mekić, Dušan Blagojević, Jelena Vuksanović

Preuzmite publikaciju
Posebna izdanja

Prava zdravstvenih radnika tokom pandemije COVID-19 u Srbiji: Heroji ili zanemarne žrtve?

Autorke: Marina Mijatović, Gorica Đokić, Milja Dimitrijević

Preuzmite publikaciju