Sloboda medija jedno od najugroženijih ljudskih prava

23. mart 2016.

Sloboda medija jedno je od najugroženijih ljudskih prava u 2015. godini uticaj vlasti na uredjivačku politiku je velik, a povećan je i broj napada na novinare, rečeno je danas u Beogradu, na predstavljanju izveštaja Beogradskog centra o ljudskim pravima.„Stepen slobode medija u 2015. godini našao se pred najvećim iskušenjima u 21 veku. Veoma je proširen uticaj vlasti na uredjivačku politiku medija, a široka tabloidizacija, izuzetno težak ekonomski položaj i široko i svakodnevno kršenje profesionalnih standarda su uzroci takvog stanja“, rekao je novinar Ivan Protić predstavljajući izveštaj.

Kako je naveo, pažnja koju mediji u toj situaciji posvećuju ljudskim pravima je manja nego ranije i više obojena političkim, nego analitičkim i kritičkim tonovima.

Većina medija vrlo blagonaklono izveštava o koaliciji na vlasti i pozitivno izveštava o Vladi Srbije i premijeru, dok aktuelna vlast svaku kritičku primedbu procenjuje kao pokušaj rušenja premijera i vlade i koristi pritom termine „plaćenici“ i „neprijatelji“, rekao Protić.

Aktuelna vlast shvata novinarstvo kao PR delatnost, sa isključivim ciljem njene promocije. Istovremeno, Srpska napredna stranka napada političke protivnike neprimerenim, nepristojnim populističkim rečnikom i u to se uključuju i neki drugi politički lideri„, ocenio je Protić.

Prema njegovim rečima, ljudi iz vlasti i oni bliski njoj su shvatili privatizaciju medija koja je završena prošle godine kao mogućnost da preko privatnih vlasnika utiču na medije, kao i da se novac od projektnog sufinansiranja iskoristi u propagandno-političke svrhe.

„Kao primer daću da je za 300.000 evra Radojica Milosavljević, nekadašnji pomoćnih gradonačelnika u Kruševcu, član SPS, kupio osam medija. Kupio je TV Kruševac za 14.000 evra, a od grada je na ime projektnog sufinasiranja tog istog medija inkasirao 17.000 evra ili 3.000 evra neto dobitka“, kazao je Protić.

On je rekao da izveštaj ukazuje i na to da su napadi na novinare u 2015. godini bili daleko brojniji, nego prethodne godine.

Bilo je oko 60 napada, 32 fizička, a tu se , kako je naveo, i ne pominju kampanje, poput poslednje protiv urednika KRIK-a Stevan Dojčinovića.

„Ovakva situacija ima dvostruki efekat prvo krše se ljudska prava ljudi koji rade u medijima, a sa druge strane i ljudska prava svih ostalih gradjana jer nemaju verodostojne, tačne i pravovremene informacije zbog čega počinju da veruju u virtuelni sve, koji im se servira, a koji se znatno razlikuje od stvarnog“, zaključio je Protić.

U izveštaju o ljudskim pravima za 2015. godinu je navedeno da su u primeni medijskih zakona uočeni brojni problemi koji su posledica nepostojanja političke volje, ali i zato što su zakoni nedorečeni, bez adekvatnih nadzornih mehanizama i bez ikakvih sankcija.

Navedeno je i da je javno oglašavanje netransparentno i jedno od najvažnijih načina pritiska na uredjivačku nezavisnost medija.

Izvor BETA

Aktuelna izdanja centra

Sva izdanja

Posebna izdanja

Podjednako važni – program za rad sa mladima na temama društvenih (ne)jednakosti

Autori: Branka Bajić Jovanov, Demir Mekić, Dušan Blagojević, Jelena Vuksanović

Preuzmite publikaciju
Posebna izdanja

Prava zdravstvenih radnika tokom pandemije COVID-19 u Srbiji: Heroji ili zanemarne žrtve?

Autorke: Marina Mijatović, Gorica Đokić, Milja Dimitrijević

Preuzmite publikaciju