Sporazum sa SAD bi bio suprotan Međunarodnim obavezama SCG

29. maj 2003.

Beogradski centar za ljudska prava traži od vlasti Srbije i Crne Gore (SCG) da ne potpišu posebni sporazum koji Sjedinjene Američke Države (SAD) nude zemljama potpisnicama Rimskog statuta kako bi isključile državljane SAD iz nadležnosti stalnog Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Takav sporazum bi ugrozio svrhu osnivanja Stalnog međunarodnog krivicnog suda i bio bi sasvim protivan međunarodnim obavezama koje je SCG prihvatila. SGC (SRJ) je postala članica MKS jula 2001. godine.
Ovakve sporazume su, još septembra 2002, odbile da potpišu zemlje članice Evropske Unije (EU). Tom prilikom EU je ustanovila i »osnovne principe«, kojih bi države članice trebalo da se pridržavaju ukoliko ipak odluče da uđu u pregovore sa SAD oko potpisivanja tih sporazuma.

Kako Bečka konvencija o ugovornom pravu obavezuje državu da se uzdrži od akata koji bi lišili ugovor koji je potpisala njegovog predmeta i svrhe, zemlje ugovornice Rimskog Statuta prekršile bi predmet ugovora – ustanovljavanje individualne krivične odgovornosti za međunarodne zločine – prihvatanjem sporazuma kakav SAD nudi. Povrh toga, ugovornice bi prekršile i svrhu Rimskog statuta koja je oličena u ideji da jedan stalani međunarodni sud sudi osumnjičenima za najteže zločine i da nadgleda suđenja pred domaćim sudovima država ugovornica.

Međunarodni položaj Srbije i Crne Gore i pritisak SAD, može dovesti do toga da naša država ipak uđe u pregovore oko potpisivanja sporazuma sa SAD. Beogradski centar traži od vlasti da, ako ipak odluče da stupi u pregovore sa SAD, poštuje principe koje je utvrdila EU, kako bi bar na taj način obezbedila minimalne garantije za poštovanje predmeta i svrhe Rimskog statuta.

Vlasti Srbije i Crne Gore bi morale da uključe sledeće principe u eventualni posebni sporazum sa SAD:

  1. Pošto sporazumi ne smeju da promovišu nekažnjivost, SAD moraju da se u obavezujućim odredbama sporazuma obavežu da će suditi svim osumnjičenim da su počinili teške međunarodne zločine;
  2. sporazum ne sme da se odnosi na sve američke državljane, već samo na vojnike, odn. nocioce diplomatskog imuniteta;
  3. trajanje ovog sporazuma bi trebalo vremenski ograničiti, i to na ne više od tri godine;
  4. načelo reciprociteta ne sme da bude uključeno u posebni sporazum, što znači da se on ne može odnositi na građane SCG. U suprotnom, bi naša zemlja prekršila odredbe Rimskog statuta;
  5. konačno, posebni sporazum ne sme da stupi na snagu pre ratifikacije u parlamentu SCG.

Licemerno je da SAD, kao država koja nedvosmisleno insistira na saradnji s jednim ad hoc međunarodnim sudom, kakav je Haški tribunal, podriva pokušaj ustanovljavanja Stalnog međunarodnog krivičnog Suda. Stručna javnost u SCG svesna je obaveze naše zemlje da sarađuje s Haškim tribunalom, što proističe iz članstva u Ujedinjenim nacijama. Ratifikacijom Rimskog statuta SCG je preuzela i obavezu da sarađuje sa stalnim Međunarodnim krivičnim Sudom, a posebno da hapsi i izručuje lica koja ovaj Sud traži.

 

Aktuelna izdanja centra

Sva izdanja

Posebna izdanja

Podjednako važni – program za rad sa mladima na temama društvenih (ne)jednakosti

Autori: Branka Bajić Jovanov, Demir Mekić, Dušan Blagojević, Jelena Vuksanović

Preuzmite publikaciju
Posebna izdanja

Prava zdravstvenih radnika tokom pandemije COVID-19 u Srbiji: Heroji ili zanemarne žrtve?

Autorke: Marina Mijatović, Gorica Đokić, Milja Dimitrijević

Preuzmite publikaciju