
Međunarodni dan podrške žrtvama torture Srbija dočekuje u atmosferi ozbiljno narušenih garancija zaštite fizičkog i psihičkog integriteta građana i zabrinjavajućeg produbljivanja nekažnjivosti za teška kršenja ljudskih prava.
Tokom prethodne godine građani Srbije svedočili su brojnim slučajevima prekomerne i neselektivne upotrebe sile od strane policije, kao i izostanku adekvatne reakcije nadležnih institucija na navode o mučenju i zlostavljanju. Posebno zabrinjava činjenica da su se među žrtvama našli studenti, lekari, novinari, advokati i građani koji nisu pružali otpor niti davali povod za primenu sile.
Nasilje koje je pratilo i usledilo nakon protesta održanog 28. juna 2025. godine u Beogradu, slučajevi brutalnog postupanja policije u Valjevu, navodi o pretnjama silovanjem studentkinji Nikolini Sinđelić od strane visokog policijskog činovnika, vezivanje teško povređenog studenta Luke Mihajlovića za bolnički krevet nakon što su ga pripadnici policije pretukli i uhapsilii ponižavajuće postupanje prema studentu Bogdanu Jovičiću, predstavljaju samo deo događaja koji su duboko uznemirili javnost i otvorili ozbiljna pitanja o odnosu države prema zabrani torture i nečovečnog postupanja.
Istovremeno brojni slučajevi policijskog zlostavljanja ostali su bez pravosudnog epiloga. Brojne krivične prijave podnete zbog navoda o mučenju i zlostavljanju nisu rezultirale identifikovanjem i procesuiranjem odgovornih, dok se protiv samih žrtava često vode postupci za navodne napade na službena lica ili druga krivična i prekršajna dela. Takva praksa dodatno obeshrabruje žrtve da prijavljuju nasilje i doprinosi atmosferi nekažnjivosti.
Zabrinjava i činjenica da se sve češće koriste mehanizmi koji onemogućavaju dalje krivično gonjenje i dovode do okončanja postupaka bez odluka suda i uvrđivanja odgovoronosti. Tokom prethodne godine institut pomilovanja primenjivan je u predmetima teških dela sa elementima nasilja, čime su pojedini krivični postupci okončani bez sudske ocene odgovornosti, dok je u potpunosti izostala pravda za žrtve. Istovremeno, javnost je nedavno saznala da će u slučaju policijske službenice osumnjičene za zlostavljanje studentkinje ispred Pravnog fakulteta u Beogradu krivično gonjenje biti odloženo primenom instituta oportuniteta. Napred opisana praksa šalje poruku da službena lica osumnjičena za zlostavljanje mogu lako izbeći utvrđivanje odgovornosti u krivičnom postupku.
Dodatnu zabrinutost izaziva i način na koji su državni organi reagovali na događaj od 15. marta 2025. godine. Umesto sprovođenja nezavisne, nepristrasne i delotvorne istrage o navodima građana da je tokom protesta upotrebljeno sredstvo koje je izazvalo fizičke i psihičke posledice kod velikog broja ljudi, nadležni organi nisu obezbedili odgovore koji bi doprineli utvrđivanju činjenica i vraćanju poverenja javnosti. S tim u vezi, organizacije civilnog društva zatražile su hitno pozivanje međunarodne misije za utvrđivanje činjenica pod okriljem Ujedinjenih nacija.
Međunarodni dan podrške žrtvama torture prilika je da se podseti da zabrana torture i nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ne trpi izuzetke i da država nije dužna samo da se uzdrži od takvog postupanja, već i da obezbedi delotvorne istrage i kažnjavanje odgovornih.
Bez odgovornosti nema poverenja u institucije. Kada izostanu delotvorne istrage i kažnjavanje odgovornih, zabrana torture ostaje samo formalna ustavna i međunarodna garancija, dok nekažnjivost postaje pravilo umesto izuzetka.